BORO KOVAČEVIĆ — umjetnost makete




Knjiga o oblikovatelju maketa Bori Kovačeviću (1946.-2011.) objavljena je u izdanju umjetničke organizacije Kultura umjetnosti krajem 2013. godine.

https://drive.google.com/file/d/0B5d1B-2WH2CqcVVPVFJ4LVIzVGM/edit?usp=sharing


Tekstove u knjizi potpisuju: Bachrach & Krištofić, Radovan Delalle, Borislav Doklestić, Hrvoje Hrabak, Dinko Ivičević Bakulić, Miroslav Pašagić, Vinko Penezić & Krešimir Rogina, Mladen Sabolović, Branko Silađin uz intervju sa suprugom pokojnog autora Željkom Kovačević. Na 96 stranica prikazan je rad autora od početaka do posljenje makete na fotografijama iz arhiva obitelji Kovačević, Mladena Sabolovića, Radovana Delallea, Branka Silađina, Aleksandra Karolyija, Janje Kovačević, Maria Krištofića, Penezića & Rogine, Miroslava Pondelaka te Stanka Vrtovca. Ovo izdanje je prva knjiga o radu jednog umjetnika maketarstva i svjedočanstvo njegovog rada ali i važnosti jedne, premalo vrednovane profesije. Knjiga je bogato iluistrirana fotografijama maketa uz komentare arhitekata s kojima je surađivao.

„U oblikovanju maketa Boro Kovačević je objedinio vještinu i talent, znanje i kreativnost, poznavanje materijala i likovnu kulturu, tehničku racionalnost i osjećaj za lijepo, u jedinstveni spoj umijeća i umjetnosti.”
Vinko Penezić, Krešimir Rogina

Životopis:

BORISLAV BORO KOVAČEVIĆ (Beška, 1946. – Zagreb, 2011.)
Boro Kovačević potječe iz obitelji željezničarskih nomada, pa se tijekom djetinjstva često selio. Početkom šezdesetih obitelj dolazi u Zagreb i to u Stenjevac koji otad postaje njegov dom. Nakon osnovne škole, upisuje srednju elektrotehničku školu u Klaićevoj ulici, danas popularnu „Teslu”. Kao maturant zaposlio se na tadašnjoj željeznici gdje ostaje godinu dana. Nemirna duha, odlazi na specijalizaciju u Njemačku na godinu dana i po povratku upisuje Šumarski fakultet u Zagrebu, smjer drvne industrije.

Uz sestru Rajku Roginu, studenticu arhitekture, otkriva maketarstvo. Počinje raditi makete za studentske projekte. Drvo postaje materijal koji će najviše koristiti u svom radu. Tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća savladava tehnike modeliranja u metalu, te spajanje drva, metala i drugih materijala u jedinstvene objekte maketa koje će raditi tijekom cijelog života.

Pun energije, kreativnosti i entuzijazma, otkriva čari tog poziva i od tada mu se potpuno posvećuje.
Tijekom godina Boro Kovačević je izradio niz antologijskih maketa raznorodnih tehnika, mjerila i tipologija, od enterijera do urbanizma, za poznate hrvatske arhitekte poput Ivana Čižmeka, Radovana Delallea, Bore Doklestića, Ivana Franića, Kreše Ivaniša, Dinka Ivičević-Bakulića, Slavka Jelineka, Stjepana Krajača, Velimira Neidhardta, Miroslava Pašagića, Nevenke Postružnik, Mladena Sabolovića, Branka Silađina i druge. Osamdesetih godina 20. st. upoznaje arhitekte Penezića & Roginu kada započinje njihova plodna, dugogodišnja suradnja. Borine makete njihovih projekata izlagane su diljem svijeta – od Austrije do Japana. Osim arhitekata i urbanista surađivao je s umjetnicima – kiparima Stipom Sikiricom i Stevanom Luketićem te medijskom umjetnicom Sanjom Iveković.

U njegovu bogatom opusu osim arhitektonskih maketa, nalaze se i pejzažne makete (maketa Plitvičkih jezera) te industrijske makete poput Plivina pogona za izradu azitromicina u Savskome Marofu (u mjerilu 1:20 iz 1997/98), remek djela umjetnosti maketarstva.
Godine 1979. postaje član ULUPUH-a (Hrvatskog udruženja primijenjenih umjetnosti), najprije u Sekciji za arhitekturu, a potom u novoosnovanoj Sekciji za oblikovanje arhitektonsko-urbanističkih maketa gdje aktivno sudjeluje u svojoj sekciji te u ostalim tijelima udruženja. Godine 1993. postaje članom HZSU (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika) u kojem također aktivno djeluje u raznim tijelima i komisijama.

Od 1997. do 1999. godine obnaša dužnost predsjednika ULUPUH-a. Kao vršitelj tih dužnosti, ali i kao umjetnik i čovjek zalagao se za unapređenje struke i prava članova udruženja.