PRIJEDLOZI

DAN ŽUTE VRPCE 

 

Primjeri realizacije u javnom otvorenom prostoru s dokumentarnim fotografijama žrtava




















je prijedlog manifestacije posvećena očuvanju sjećanja na žrtve masovnih egzekucija počinjenih za vrijeme ustaškog režima i Nezavisne Države Hrvatske na području Hrvatske, te svih nacističkih i fašističkih režima diljem svijeta.

Nosivi simbol manifestacije je žuta vrpca. Običaj vezanje žute vrpce oko stabla danas simbolizira ljubav u čekanju, oprost, čin memorije i podsjećanja na osobe kojih nema; koje čekamo a ne znamo da li će se vratiti.
Manifestacija se sastoji od prikaza dostupne dokumentacije na javnim mjestima/ustanovama, umjetničkih akcija, multimedijalnih radova u cilju očuvanja uspomene, informiranja, edukacije najšire publike.

Manifestacija se događa istovremeno u više gradova Hrvatske.

Povijesni kontekst:

Unatoč postojanju 23. kolovoza, Dana sjećanja na žrtve totalitarizma, postoji potreba da se lik žrtve zločina nacističkih i fašističkih režima osvijesti u pamćenju građana.
Program Dan žute vrpce upravo ide u tom smjeru s težnjom da se ustali kao godišnje događanje. 

Zašto žuta vrpca? Tijekom povijesti nošenje vrpce često se simbolično koristilo kao oznaka za one drugačije, različite od većinske populacije.

Podaci govore da je 642. godine prije Krista Arapska vojska skončala je neovisnos tadašnje Perzije, što je imalo veliki utjecaj na više manjinskih grupa tog područja. Mada se je vlast pozivala na jednakost među svima, židovi su u praksi nosili žutu vrpcu oko ramena, dok su kršćani nosili vrpcu plave boje, što ih je razlikovalo od muslimana. Razlikovanje i označavanje nošenjem vrpci i drugih oznaka uveli su nacisti, fašisti i ustaše za vrijeme II st. Rata. Na području Hrvatske, židovi su u početku su nosili žutu traku na rukavu, a nešto kasnije na prsima i leđima nosili su prišivenu žutu tkaninu veličine 15 cm s oznakom Ž i Davidovom zvijezdom.
U koncentracijskim logorima zatvorenici su bili označavani trokutima u različitim bojama (različite oznake za Židove, Rome, Srbe, političke zatvorenike, prostitutke, homoseksualce, crnce, asocijalne). Svaka boja je označavala grupu koja je zatvorenike razvrstavala prema rasnom zakonu, dijelila ih i razlikovala od njihovih tamničara i služila potpunoj depersonalizaciji osobe. Te oznake su se najčešće nosile na rukavu ili prednjici odjeće.

Žuta vrpca se danas, kao i nekada, pučki koristi u različite simboličke svrhe. Često se nosi kao simbol tuge za nekom osobom, često vezana oko drveta, kao bi i prolaznici mogli vidjeti našu tugu, žalost, nestanak voljene osobe. U novijoj povijesti žuta vrpca se diljem svijeta koristila u različitim aktivističkim akcijama civilnog društva kao simbolični znak podrške nekom cilju ili kao znak protesta protiv neke akcije ili čina. Npr. u Indoneziji, žuta vrpca se koristila kao simbol solidarnost i suosjećanje za žrtvama nereda i kaosa u Indoneziji koji su trajali 13-15. 5. 1998. U Maleziji, žuta vrpca se koristila kao simbol potpori "slobode medija".

Upravo ove dvije konotacije trake/vrpce i žute boje smatramo kao najbolji medij za iskazivanje poruke sjećanja na povijest masovnih egzekucija Srba, Židova i drugih pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta počinjenih za vrijeme ustaškog režima i Nezavisne Države Hrvatske.

Primjeri realizacije u javnom otvorenom prostoru s dokumentarnim fotografijama žrtava








UBRANEAST / DRŽ’ NE DAJ!

 

Različiti primjeri realizacije u drugim gradovima




















Akcija za realizaciju autorskih dizajna drža’a za bicikle u gradu Zagrebu.

Mnogi gradovi svijeta osmislili su ili realizirali natječaje za osmišljanje inovativnih, autorskih rješenja drža’a za bicikle.
Ovaj prijedlog promiče kulturu biciklizma a jedinstevnim izričajem upisuje odabrane gradske lokacije u točke interesa lokalne zajednice i turista koji dolaze u grad.
Najbolji primjer je možda New York i suradnja tog grada s multimedjskim umjetnikom i glazbenikom Davidom Byrneom.

http://www.davidbyrne.com/art/bike_racks/
http://nycityracks.wordpress.com

Različiti primjeri realizacije u drugim gradovima
Različiti primjeri realizacije u drugim gradovima



KNIFEROVA ZEBRA

 




















Kako bi se revalorizirao prostor oko Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu koji je okružen brojnim pješečkim prijelazima i zebrama predlaže se akcija u kojoj se zebre mijenjaju u formu meandra. To je forma zgrade muzeja, te homagge umjetniku Juliju Kniferu (1924.-2004.) Kniferov meandarski oblik reduciran je na jednoličan ritam kontinuirane forme - najčešće kontrast crnog i bijelog. Dizajn pješačkih prijelaza se jednastavnom intervencijom pretvara u formu meandra. Tako grad dobiva novu točku likovnosti: Kniferovu zebru.